CRVENA KNJIGA
Crvena knjiga izrađena je od razrađenih informacija iz crvenih popisa. U Hrvatskoj postoji 10 crvenih knjiga. Svaka knjiga opisuje pojedine vrste koje su ugrožene. Cilj im je podizanje razine znanja o ugroženim vrstama i staništima.
Vaskularna flora
Navedene su biljke u Hrvatskoj koje su na neki način ugrožene te sadrži informacije o 234 biljne vrste koje su izumrle ili su pred izumiranjem. Knjiga je izdana 2005. godine čiji su autori Toni Nikolić i Jasenka Topić.
Sisavci
U Crvenoj knjizi nalaze se 41 vrsta sisavaca od 101 koje su zabilježene u Hrvatskoj. Od te 41 vrste pet ih je izumrlo, dok je 7 vrsta vrlo ugroženo. knjiga je izdana 2006. godine. Autori su Jasna Antolović, Emil Flajšman, Alojzije Frković, Marin Grgurev, Marijan Grubešić, Daniela Hamidović, Draško Holcer, Igor Pavlinić, Marijana Vuković i Nikola Tvrtković.
Slatkovodne ribe
Najugroženija skupina kralježnjaka su slatkovodne ribe. U hrvatskoj je zabilježeno 151 vrsta, dok se 91 vrsta nalazi u Crvenoj knjizi. Hrvatska ima čak 18 endema te je druga najbogatija zemalja Europe ihtiofaunom. Izdana je 2006. godine, a autori su joj Milorad Mrakovčić, Andreja Brigić, Ivana Buj, Marko Ćaleta, Perica Mustafić i Davor Zanella.
Vretenca
Njihova prisutnost označuje bogatstvo i očuvanost prostora. Važna je jer je u njoj po prvi put opisana fauna vretenaca. Knjigu su napisali Anita Belančić, Tomislav Bogdanović, Matija Franković, Maša Ljuština, Nino Mihoković i Boria Vitas, a izdana je 2008. godine.
Morske ribe
U Jadranskom moru je zabilježeno 440 vrsta morskih kralježnjaka. Na Crvenom popisu morskih riba Hrvatske su 123 svojte riba ili 27,8% svojta zabilježenih u Jadranskom moru. Autori ove knjige su Ivan Jardas, Armin Pallaoro, Nedo Vrgoč, Stjepan Jukuć-Peladić i Vlado Dadić, a izdana je 2008. godine.
Gljive
U Crvenoj knjizi gljiva Hrvatske izdane 2008. godine je zabilježeno 349 vrsta gljiva, dok je detaljno opisano 314. Glavni uzroci ugroženosti su nestanak staništa zbog klimatskih promjena i onečišćenja te prekomjerno skupljanje jestivih vrsta. Autori knjige su Zdenko Tkalčec, Armin Mešić, Neven Matočec, Ivana Kušan.
Špiljska fauna
Jedna od najvećih i najzanimljivijih posebnosti Hrvatske zbog puno kršnih staništa. U dinarskom kršu se nalazi najveća raznolikost špiljske faune na svijetu pa tako je veliki broj endemičnih i reliktnih vrsta. Crvena knjiga špiljske faune izdana je 2009. godine, autori knjige su Roman Ozimec, Jana Bedek, Sanja Gottstein, Branko Jalžić, Rajko Slapnik, Vesna Štamol, Helena Bilandžija, Tvrtko Dražina, Eduard Kletečki, Ana Komerički, Marko Lukić i Martina Pavlek.
Ptice
2013. godine izašlo je novo izdanje Crvene knjige ptica Hrvatske promjena kategorija kod većine vrsta u ovoj knjizi je rezultat preciznije primjene kriterija te novo prikupljenih podataka, a nažalost su na popis dospjele i novo ugrožene vrste. Autori ovog izdanja su Vesna Tutiš, Jelena Kralj, Dragan Radović, Davor Ćiković i Sanja Barišić ur.
Vodozemci
U Hrvatskoj je poznata 61 vrsta vodozemaca i gmazova od kojih je čak 56 ugroženo. Glavni razlog ugroženosti je nestanak staništa i degradacija staništa. U knjizi su navedene mjere za očuvanja za svaku pojedinu vrstu. Crvena knjiga vodozemaca i gmazova Hrvatske izdana je 2015. godine, a njeni autori su Dušan Jelić, Marija Kuljerić, Toni Koren, Dag Treer, Dragica Šalamon, Mila Lončar, Martina Podnar Lešić, Biljana Janev Hutinec, Tomislav Bogdanović, Stjepan Mekinić i Katja Jelić.
Leptiri
Crvena knjiga danjih leptira Hrvatske izdana je 2015. godine, a napisali su ju Martina Šašić, Iva Mihoci i Mladen Kučinić. Leptire ubrajamo u razred kukaca, najbrojnije i najraznolikije skupine. U knjizi je opisano 45 leptira koji se smatraju ugroženima.